BUDUĆNOST NOVINARSTVA NIJE SVIJETLA

Postoji li uopće danas etika u novinarstvu ili se ona sasvim izgubila u poplavi tabloidizacije pokušalo se doznati na okruglom stolu „Etika novinarstva“

okrugli stol etika novinarstva


ZAGREB – Okruglim stolom pod nazivom „Etika novinarstva“ 3. je prosinca u Galeriji Miroslav Kraljević završen projekt „O stanju nacije“ umjetnice Andreje Kulunčić. O stanju hrvatskog novinarstva i pitanju etike u novinarskoj profesiji pričali su analitičar medija i suradnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hajrudin Hromadžić, književnik i novinar Novoga lista koji je prije pisao za Feral tribune Ivica Đikić, te politologinja i profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Gordana Vilović. Moderatorica okruglog stola bila je spisateljica Mima Simić.


Etika u novinarstvu, kodeksi časti i granice morala

Raspravu je otvorila profesorica Gordana Vilović (sasvim desno)

Raspravu je otvorila profesorica Gordana Vilović (sasvim desno)

Raspravu je otvorila profesorica Vilović podsjetivši što je zapravo etika u novinarstvu: – Etika u novinarstvu je namjera novinara da radi svoj posao etično, uz, naravno, poštivanje svih onih standarda koje struka ima, ali s napomenom da je etika novinarstva siva zona i da zapravo ništa nije crno-bijelo, i da u tom odnosu između crnog i bijelog se nalazi nešto što novinar poduzima. Ali ako radi neke neetičnosti, onda je, po meni, najvažnije da to radi bez namjere.

Vilović je iznijela još jedan važan faktor kada se radi o etici te definirala problem nepoštivanja etičkih načela: – Kad pričamo o etici novinarstva, onda zaista moramo uzeti u obzir sve okolnosti u kojima novinar pod pritiskom mora obaviti nešto da bi bilo dobro, čitko, a opet da zadrži jedan pristup koji je zanatski… Problem koji mi se čini da je suštinski, da u našem društvu, a bogme i šire malo nisu uspostavljeni ti minimalni okviri kojih se mora svatko pridržavati.

Simić je postavila pitanje o postojanjima i utjecaju kodeksa časti, na što je Hromadžić odgovorio da „veće novinske kuće imaju svoje moralne kodekse, no da se do njih ne drži osobito“ i da su više „mrtva slova na papiru“ i „za pokazivanje u izlogu“. Dodao je da kodeks časti „ne proizvodi nikakav učinak za profesionalni integritet i karijeru novinara koje se osudi da su kršili etičke norme ili zanatske momente“. – Postoji, ali ne znači ništa – smatra Hromadžić, te je ispričao anegdotu iz svojih studentskih dana kada mu je profesor rekao da mora zaboraviti na etiku ukoliko želi biti dobar novinar.

O granicama morala u medijima novinar ugašenog tjednika Feral tribune Ivica Đikić je rekao: – Ta granica apsolutno je rastezljiva i svaki dan se rasteže… i sve više postaje normalno ono što je jučer bilo nenormalno ili nezamislivo ili nam se činilo da to nikad neće biti. … Jednako važan dio novinarske etike je poštivanje zanata, nekih profesionalnih uzusa koji se na svakom koraku u medijima ove zemlje, a vjerojatno i drugdje nije bolje, krše, i krši ih se drsko, bez zadrške. … Tako da se te granice sve više pomjeraju prema odsustvu ikakvog morala. Taj je proces nezaustavljiv.


Učimo jedno, radimo drugo…

Hromadžić (sasvim lijevo) i Đikić (u sredini) smatraju da se novinarska stvarnost razlikuje od teorije

Hromadžić (sasvim lijevo) i Đikić (u sredini) smatraju da se novinarska stvarnost razlikuje od teorije

Moderatorica je uočila da se studente novinarstva uči etici, a da se na kraju shvati da im etika zapravo ne treba, te se pitala koja je uopće svrha podučavanja o njoj. Đikić je na to primijetio da „nakon što studenti dođu s fakulteta u redakcije, moraju shvatiti da ono što su učili tamo o etici nema nikakve veze s onim što se događa u novinarstvu“ te pesimistično smatra da je „otpor tome u nekoj bliskoj budućnosti nemoguć“ i da „mediji danas bilježe potpuno trivijalne stvari koje nikoga ne ugrožavaju“, ali da je „internet, uza sve svoje mane, jedino mjesto na kojem bi se takva vrsta otpora mogla kreirati“. Predlaže da se rješenje potraži i u povratku mecenarstvu, ali smatra da kod naš još uvijek nema osviještenih bogatih ljudi koji bi bili spremni dati donacije za listove koji su drugačiji.

Hromadžić je dodao da urednici mladim novinarima često kažu da zaborave na naučeno jer je njima važan profit, a i politički establišment se u svemu našao jer mu pogoduje odvlačenje pažnje trivijalnostima s nekih važnih pitanja. – Kako promijeniti stvar revolucionarno je pitanje na koje se ne može dati jednoznačan odgovor – zaključio je analitičar.

No, Vilović se, kao profesorica koja predaje upravo o etici u novinarstvu, djelomično s tim složila, ali misli da učenje budućih novinara etici ipak nije besmisleno. To je potkrijepila primjerom o bivšoj studentici koja se uspjela izboriti za etičnost, usprkos nezavidnom zadatku koji joj je urednik prvotno postavio. – Ja ipak držim da treba onome tko ima snage i force da izdrži pritisak otvoriti sva vrata da vježba to svoje novinarstvo na častan način – dodaje Vilović.

Kako su se u raspravu mogli uključiti i okupljeni, kojih je bilo petnaestak, jedna je novinarka iznijela svoje mišljenje o primarnom problemu i mogućem rješenju: – Mislim da se radi prvo o fakultetu, jer tamo novinari nemaju nikakvu samosvijest, što je jako bitno. Da bi se vi suprotstavili nekome morate znati da vaš posao nešto znači, vrijedi, da vi nešto znate. To se na tom fakultetu ne dobiva. Drugo, mi bi trebali dobiti neku udrugu u kojoj će se ipak moći reći da ne može svatko biti novinar.

Crna kronika najosjetljivije područje


Na red je tada došla i tema crne kronike u kojoj je etično izvještavanje najproblematičnije. – Zapravo je crna kronika taj neki žanr u kojem se sva pitanja etičnosti i novinarstva danas križaju. … Pitanje je što učiniti u trenutku nesreće kada po jednoj strani imate ljudski poriv da pomognete, a istovremeno imate zahtjeve profesije koji se nalaze na drugoj strani, koji nalažu da to zabilježite, i kako zapravo te dvije krajnosti na neki način spojiti, što učiniti u tim trenucima. … Danas se rađa neki multižanr koji je rezultat općeg fokusa crne kronike i tabloidizacije i estradizacije, te onih sfera koje su prije bile izuzete iz takvog pristupa. … Crna kronika se pokazala jako isplativom, a po drugoj strani je upravo ona takvom isforsiranošću ozbiljno pomjerila i narušila one temeljne, minimalne kanone etičnosti i novinarstva kao zanata – rekao je Hromadžić i prisjetio se priloga iz Latinice koji je pokazao da je 70-ih godina postojalo poštovanje prema žrtvama o kojima se izvještavalo u crnoj kronici. Vilović smatra da je trend objavljivanja necenzuriranih fotografija žrtava pokrenuo Jutarnji list 1998. godine, a da je za njim krenuo i Večernji list. – Kada sam pitala kolege zašto to [slikanje žrtava da ih se može prepoznati] čine, oni su mi rekli: „Pao je na javnu površinu“ – zgroženo je dodala.


Đikić: Globus uništio pravo novinarstvo

Književnik i novinar Ivica Đikić ima vrlo pesimistična predviđanja za budućnost hrvatskog novinarstva

Novinar Ivica Đikić misli da jest sve tako crno

Svi gosti složili su se da je prekretnicu u hrvatskom novinarstvu označio rat i pojava Globusa kao spoja tabloida i ozbiljne novine, što je do tada bilo nezamislivo. – Oni su apsolutno uništili novinarstvo [u Hrvatskoj] kao takvo. Na svim razinama: i na zanatskoj razini, i na etičkoj razini – uvjeren je Đikić, koji Globus naziva „bastardom svega“. Iako se uglavnom smatra da publika želi čitati takve novine, Vilović ne misli da je to u potpunosti tako, već da „publika želi ono što joj se da, što dobije“. Dodala je i da hrvatska publika nije dovoljno obrazovana, a Hromadžić, pak, smatra da se publiku može i treba educirati, kako su to nekada mediji i činili.


Kako dalje?

Kamo hrvatsko novinarstvo ide i kakva mu je budućnost? Ako pitamo književnika i novinara Đikića, dobit ćemo ovakav odgovor: – Mislim da će se hrvatsko novinarstvo pretvoriti u Red carpet i u tri portala. … Već se 18 godina našu publiku odgaja da bude takva kakva je danas postala. Odgaja ju se u smjeru trivijalnosti, banalnosti, nezainteresiranosti za politiku. Ljudi se hvale time da ne čitaju novine i knjige, da ih ne zanima politika, da ne znaju tko je koji ministar, i time se hvale. Postalo je normalno da je dobro biti neupućen u ono što se događa oko mene, nego treba biti upućen u vina, sireve, restorane, putovanja, šoping-centre, modne marke… A tko god zna koja je stranka na vlasti i tko su tri čovjeka iz te stranke, taj nije „trendi“.

Vilović je spomenula nezavisna etička tijela koja u stranim zemljama, poput Nizozemske i skandinavskih zemalja, djeluju odmah na javno prozivanje novinarskih grešaka, a financiraju ih nakladnici i država, no Hromadžić se pita u kojoj bi mjeri takvo tijelo kod nas bilo neovisno.


Je li konvergencijsko novinarstvo kvalitetno?

Vilović misli da konvergencijsko novinarstvo nije dovoljno kvalitetno i da je rezervirano za mlade

Vilović smatra da konvergencijsko novinarstvo nije dovoljno kvalitetno i da je rezervirano za mlade

Na kraju se dotaknula i tema konvergencijskog novinarstva, novog oblika ove profesije u kojemu novinar više nije specijaliziran isključivo za pisanje, već se mora snaći u svakoj situaciji i napraviti multimedijski prilog za internetski portal koji sadržava i tekst i sliku i video. – Meni je jedan kolega rekao „dobro, ti to [o konvergenciji] krasno pričaš, ali hajde ti, molim te, jedan dan provedi tako što ćeš s događaja izvijestiti na pet načina“. Da li se gubi vrijednost onoga što nazivamo dobro novinarstvo? Kako se možeš dobro javljati za Dnevnik, jednako dobro za drugu emisiju na radiju, i još napisati analitičan tekst za sljedeće jutro? – kaže Vilović koja je već vidjela konvergencijske novinare na djelu i misli da se time gubi kvaliteta novinarstva.


Rješenja se naziru, ali su daleko od provedbe

Iz ove rasprave moglo se zaključiti da trenutačno stanje hrvatskog novinarstva nije sjajno, a Đikić smatra da se ono još skoro neće osjetno poboljšati. No, možda je rješenje u osnivanju nezavisne udruge koja će odmah djelovati na dojavu kršenja etičkih načela u medijima, kako predlaže Vilović, u mecenarstvu, što je Đikićev prijedlog rješenja krize osnovnih etičkih i novinarskih postulata, ili pak u edukaciji publike koju bi sami mediji trebali provesti, kako navodi Hromadžić.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: